Europljani često pate od neuroloških i mentalnih poremećaja: gotovo 165 milijuna ljudi, ili 38 posto stanovništva svake godine boluje od moždanog poremećaja poput depresije, tjeskobe, nesanice ili demencije, objavljeno je u velikoj novoj studiji. U samo trećini slučajeva bolesnici dobivaju potrebnu terapiju ili lijekove i zato su mentalni poremećaji golem gospodarski i socijalni teret težak stotine milijarda eura, jer se bolesnici toliko loše osjećaju da ne mogu raditi, a i osobni im odnosi propadaju. Istovremeno neke velike farmaceutske tvrtke odustaju od ulaganja u istraživanje rada mozga i njegova utjecaja na ponašanje. Zato je teret financiranja neuroznanosti pao na vlade i humanitarne organizacije u zdravstvu. "Taj golemi jaz mora se zatvoriti", rekao je Hans Ulrich Wittchen, direktor instituta za kliničku psihologiju i psihoterapiju na dresdenskom sveučilištu i glavni istraživač te europske studije. "I ti rijetki koji se liječe, liječe se sa zakašnjenjem od nekoliko godina, a rijetko najmodernijom terapijom". Wittchen je vodio trogodišnju studiju koja je pokrivala 30 europskih zemalja, 27 članica EU-a i Švicarsku, Island i Norvešku, s ukupnim stanovništvom od 514 milijuna ljudi.