Okupljeni u Kninu žestoko izviždali premijera Milanovića

Na središnjoj svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 18. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja u Kninu članovi najvišeg državnog i vojnog vrha čestitali su današnji praznik, zahvalili svim braniteljima za njihovu žrtvu te pozvali na zajedničke napore u daljoj izgradnji vladavine prava kao temelja napretka europske Hrvatske.

I dok su nazočni skandiranjem pozdravljali dolazak genarala Gotovine, Markača i Čermaka, te s pljeskom odobravanja pozdravili govor general-bojnika u miru i sudionika vojno-redarstvene akcije Oluja te ratnog zapovjednika 4. gardijske brigade Pauci Damira Krstičevića, obraćanje premijera Zorana Milanovića prekidali su zvižducima negodovanja i dobacivali "Ne dajte mu govoriti!" i "Ne voliš ti Hrvatsku!".

"Hrvatska nije utemeljena na zločinačkom pothvatu, Hrvatska je zemlja koja je branjena po pravilima rata, s puno srca, malo oružja, malo streljiva, ali i s puno znanja", poručio je Milanović.

Podsjetio je kako je Hrvatska branjena i ovdje ali, na težak način i na međunarodnom sudu u Nizozemskoj. "Trajalo je predugo i svaki dan koji su oni koji su tamo morali biti nakon rata, dug je kao godina", ustvrdio je.

Naglasio je i kako ni jedna članica od zemalja koje su danas Europa nije prošla ono što je prošla Hrvatska. "Po tome smo drukčiji, bolji i stavljeni na veću kušnju i kao ljudi, i kao građani i kao kršćani, kao susjedi i kao prijatelji. Zato me ovakve situacije dodatno inspiriraju da stvari nazivamo pravim imenom i da ono ono što je istina nazovemo tako, a ono što nije istina priznamo da nije istina, da onome tko nas kritizira kažemo da nije u pravu, da priznamo svoje greške ali i da kažemo da je naš put bio pravi put i nije imao alternative, da je bio put koji je bio nasilno uvjetovan i da smo mogli birati tako nešto ne bismo birali", poručio je premijer. Odavde je nakon rata otišlo puno hrvatskih građana, međutim danas kada gledamo regiju uništena ratom i nepovjerenjem, jedino u Hrvatsku, Knin, Vukovar, ljudi se vraćaju, nigdje drugdje, niti u Bosni niti u Srbiji niti na Kosovu, rekao je Milanović i poručio: s mržnjom i zloćom prema nikome, a s dobrom vjerom prema svakome. "Vjerom da je naš put ispravan i da drugog nije bilo. Na nama je da izgradimo ovu zajednicu u kojoj ćemo izgraditi temelje mira za barem nekoliko generacija, s vjerom u bolje sutra i vjerom da je već danas dobro, živjeli i živjela Hrvatska", završio je svoj govor premijer Milanović.

"Operacija Oluja bila je u vojničkom smislu vrhunski provedena akcija", ocijenio je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ivo Josipović posebno čestitajući generalu Anti Gotovini. Ta je operacija omogućila slobodu, demokraciju i mirnu reintegraciju, kazao je dodajući kako se u Kninu danas sjećamo uspjeha i pobjede. Hrvatska, uvjeren je Josipović, pobjeđuje i u miru. Podsjetio je kako smo ispunili ozbiljne kriterije za pristup EU, ušli u NATO no, dodao je kako još moramo pobijediti i na ekonomskom planu. "Kada govorim da treba pobijediti u miru znači da treba pružiti ruku i onima koji su bili na drugoj strani, treba prepoznati da su Hrvatsku voljeli i vole i pripadnici nacionalnih manjina u RH, te treba prepoznati da je Hrvatska zemlja koja je otvorena svim svojim građanima i takva mora i ostati, a ona će takva i ostati jer je demokratska i europska", naglasio je. Dodao je kako pobjeda u miru znači i uspostaviti pravnu državu te učiniti Hrvatsku prosperitetnom europskom zemljom. "Vjerujem u Hrvatsku jer gledam vas branitelje, ali i one koji nose slike svojih najmilijih", poručio je predsjednik Republike obećavši kako neće ostati neotkrivena i neistražena sudbina ni jednog nestalog.

Prije 18. godina Hrvatska se, kako je rekao predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, uzdigla u punini snage i domoljublja svoje mladosti "koja nije znala i htjela politički kadrovirati, mladosti koja je voljela i danas voli ovu zemlju i želi joj dobar i prosperitetan razvoj u EU". EU, naglasio je, nije samo ekonomska zajednica već zajednica naroda okupljenih oko temeljnih zajedničkih vrijednosti. Bez vladavine prava ne može biti riječi o bilo kakvim slobodama, rekao je Leko pojašnjavajući kako vladavina prava znači vladavinu zakona, reda i rada demokratskih institucija. "Hrvatska na sreću napreduje i na tom području i to značajnim koracima", ustvrdio je zapitavši se međutim možemo li slaviti, ako je Hrvatska nesređena, a ljudi razočarani i osjećaju se besprespektivno. Pozivajući da se ustraje na reformama, predsjednik Sabora kazao je kako trebamo, hoćemo i možemo slaviti jer sve vrijednosti za koje su se srčano borili hrvatski branitelji i dalje su temelj naše budućnosti. "Krajnji je čas da ispravimo nepravde nastale uporedno sa legitimnom borbom za neovisnost i slobodu. Nitko osim nas samih nije odgovoran za stanje u povoj zemlji. Priznajmo, krivi smo sami jer je to dobro polazište za promjene napredak i za europsku Hrvatsku", pozvao je predsjednik Sabora. Oluja je, naglasio je Leko, bila legitimna obrambena i oslobodilačka akcija i ono u čemu bismo svi danas trebali tražiti snagu i nadahnuće za prevladavanja teškoća s kojima se Hrvatska danas suočava.

U svom je govoru također posebno pozdravio i sve hrvatske vojskovođe, a posebno Antu Gotovinu i Mladena Markača.

General-bojnik u miru Damir Krstičević prisjetio se svih onih koji su se od Vukovara do Cavtata i od Plitvica do Knina žrtvovali za domovinu. "Ne smijemo zaboraviti da su kao svoju domovinu Republiku Hrvatsku branili i brojni odani sinovi našeg naroda u BiH, mnogi odani Srbi, Muslimani, Albanci i nekoliko stotina stranaca", podsjetio je Krstičević. Prisjetio se generala koji su do 16. studenog 2012. vodili, kako je rekao, dva rata. "Domovinski rat i rat za istinu na sudu u Haagu i u oba su pobijedili te dokazali da je hrvatski narod vodio pravednu borbu za slobodu i neovisnost. Na njihovim primjerima trebamo nastojati graditi nacionalni konsenzus oko temeljnih stvari kao što je Domovinski rat", naglasio je. Vjerujem, rekao je, da nakon oslobađajuće presuda našim generalima možemo zatvoriti to povijesno razdoblje i okrenuti se novim pobjedama i izazovima u danima koji sljede.

Podsjetio je i na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kako je naša obveza čuvati vrijednosti Domovinskog rata kao temelja hrvatske države te dostojanstvo hrvatskih branitelja i boriti se za istinsku demokraciju, društvo znanja, sposobnosti i jednakih mogućnosti za sve, što su nazočni popratili burnim pljeskom.

Povodom svečanog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 18. obljetnice VRO Oluja održana je sredisnja svecanost na Trgu dr. Ante Starcevica, kod spomenika Hrvatske pobjede Oluja '95.

Uoči središnje proslave na Trgu dr. Ante Starčevića u zrak je pušteno 18 golubica kao simbol 18. obljetnice vojnoredarstvene akcije Oluja.  Državni vrh položio je i vijence ispred spomenika Hrvatske pobjede Oluja '95.

Središnjoj svečanosti u Kninu nazočili su, među ostalim, najviši državni i vojni dužnosnici, članovi vlade i sabora te predstavnici diplomatskog zbora akreditiranog u Republici Hrvatskoj. Prvi put kninskoj su svečanosti nazočili zajedno i trojica oslobođenih generala Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak. Svečanost je uveličao i tradicionalni nastup Orkestra oružanih snaga i Klape Sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice.

Svečanoj svetoj misi za domovinu u crkvi Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta uz generale Antu Gotovinu, Mladena Markača i Ivana Čermaka, prisustvovao je i Tomislav Karamarko, dok je iz Državnog vrha svetu misu pratio jedino Josip Leko.

Akcija Oluja počela je 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati ujutro, najavljujući kraj petogodišnje srpske okupacije koja je počela u ljeto 1990. godine blokadom hrvatskih prometnica i vremenom prerasla u napade na hrvatske gradove i sela, ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je lokalnim paravopjnim srpskim postrojbama pomagala i JNA. Točno u podne u subotu 5. kolovoza 1995. godine na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava što je označilo oslobađanje Knina kao središta i simbola srpske pobune, a već 7. kolovoza tadašnji hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak "Oluje" u bivšim sektorima sjever i jug.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara - gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno. U znak zahvale hrvatskim braniteljima se od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi i kao Dan hrvatskih branitelja.