Milanović pisao Barrosu: Surađivat ćemo, ali tražimo i zaštitu

Na današnjem brifingu u sjedištu Europske komisije Mina Andreeva, glasnogovornica potpredsjednice Europske komisije za pravosuđe i ljudska prava Viviane Reding, potvrdila da je iz hrvatskog Ministarstva pravosuđa stiglo pismo u kojem se nazire 'konstruktivan pristup rješavanju problema, točnije želja Hrvatske da promijeni zakone i dovede ih u sklad s EU zakonima'.

Time je potvrdila da je iz Ministarstva provusuđa u sjedište Europske komisije doista otišlo pismo ministara Orsata Miljenića u kojem se izražava želja da Hrvatska uskladi svoje zakone s europskom legislativom .

Glasnogovornica Andreeva je dodala i da je José Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, primio slična uvjeravanja od hrvatskog premijera Zorana Milanovića također pismenim putem. Pismo šefa hrvatske Vlade prenosimo u cijelosti:

"Poštovani gospodine predsjedniče,

ne znam je li Vam poznato da postoje razlike u tumačenju provedbe Europskog uhidbenog naloga (EUN – Okvirna odluka 2002/584/JHA) između nadležne Opće uprave i Hrvatske vezane uz suverenu jednakost država članica EU, te osjećam neophodnim izvijestiti Vas o zadnjim događajima s tim u svezi. Ističem kako se ne radi o nespremnosti Hrvatske da provede EUN, već o različitom tumačenju prava svake države članice EU na punu ravnopravnost u odnosu na ostale. Kad je riječ o EUN i načinu njegove primjene, to nažalost nije slučaj.

Potpredsjednica Reding zatražila je 29. srpnja 2013. od Hrvatske pojašnjenje našeg stava, što je ministar pravosuđa i učinio svojim pismom od 26. kolovoza. U pismu, ministar Miljenić je izvijestio potpredsjednicu o trenutnom stanju provedbe Uhidbenog naloga. U ovom kratkom razdoblju Hrvatska je već izvršila 19 od 119 zaprimljenih naloga. Neke države članice svojevremeno su stavile trajna vremenska ograničenja na provedbu EUN. Hrvatska je stoga osobito zabrinuta zbog činjenice da se EUN ne provodi jednako na čitavom teritoriju Europske unije, te se građani država članica u istim pravnim situacijama tretiraju na različiti način što u konačnici dovodi do pravne nesigurnosti.

Ministar zaključno u ime moje Vlade ističe kako će Hrvatska poduzeti potrebne mjere da bi Zakon o pravosudnoj suradnji uskladila s pravnom stečevinom prihvaćenom u vrijeme pristupnih pregovora.

U ovom stadiju ne bih Vam se niti obraćao da nas jučer nije šokirala izjava glasnogovornice potpredsjednice Reding, koja je službeno dopisnici Hrvatske izvještajne agencije u Bruxellesu rekla kako se "kriminalci, osumnjičeni za ubojstvo hrvatskih disidenata u drugim zemljama EU za vrijeme komunističkog režima, mogu nastaviti skrivati iza granica Hrvatske". Isto tako, ona je zaprijetila sankcijama i primjenom čl. 39 Pristupnog ugovora zaključujući da "hrvatski postupci predstavljaju ozbiljno kršenje EU prava". Kad bi tome bilo tako, onda bi RATIONÆ MATERIÆ jedan značajan broj država članica bio u istom prekršaju.

Nažalost, od Vas kao predsjednika EK moram tražiti zaštitu, ali i obrazloženje, kako je moguće da se jedna država članica EU izravno optužuje da štiti "komunističke ubojice i kriminalce". Želim Vas u tom kontekstu izvijestiti kako već mjesecima upravo moja Vlada nastoji okupiti parlamentarnu većinu kako bi se u Ustavu Republike Hrvatske ukinula zastara upravo za kaznena djela političkih ubojstava, kako bi se preživjelim počiniteljima moglo suditi. Toliko o motivima "zaštite komunističkih ubojica". S obzirom da i Vi i ja dobro znamo da glasnogovornici ne govore u osobno ime, dodatno me zabrinjava rječnik  predstavnice potpredsjednice Reding koji je istovjetan rječniku hrvatske političke oporbe. Želim vjerovati da se radilo o neovlaštenom istupu učinjenom bez znanja gđe. potpredsjednice. Hrvatska ima dugu povijest dobrog, sadržajnog i partnerskog dijaloga s Komisijom – te nema nikakvog razloga da tako ne bude i u ovom pitanju. Uvjeren sam da se taj dijalog mora odvijati u izravnim kontaktima između nadležnih dužnosnika i stručnih službi dviju strana, a što je moguće manje u javnoj domeni. Hrvatska je svoje obveze uvijek ispunjavala i ispunjavat će ih – naše članstvo u EU tome je najbolji dokaz. Istovremeno očekujemo i razumijevanje za hrvatsku zainteresiranost da se ista pravila primjenjuju na isti način na sve države članice. Jednako tako, međutim, Hrvatska očekuje takav odnos s članovima Komisije koji dolikuje uvriježenom dijalogu Komisije i Vijeća, odnosno države članice.

S poštovanjem, Zoran Milanović"

Podsjetimo, još jučer je premijer ponovio kako Hrvatska ovdje nije u nikakvom ozbiljnom prekršaju, a 'možda čak i nije u prekršaju'.

" Na ovakav nasilnički način nas probati osporiti. Ne bu išlo ", odlučan je bio predsjednik Vlade u utorak.

Uz premijera je stao samo Milorad Pupovac , dok je ovakvo ponašanje Vlade oštro osudila oporba, ali i prva potpredsjednica Vlade i šefica diplomacije Vesna Pusić.

Pročitajte pismo koje je Miljenić uputio predsjednici EK!

Milanovićev rat: Sam protiv svih zbog Lex Perkovića

Diplomati EU-a zgroženi potezima Vlade: Kasnije će biti panika!

Ministarstvo pravosuđa EK-u: Kako nas se usuđujete prozivati?! Pusić: Uskladimo svoj zakon s europskim standardima! EK zbog 'Lex Perković' najavljuje kazne, Pusić smirena Istekao rok Bruxellesa za očitovanje o Lex Perković

Mina Anddreeva rekla je u ponedjeljak, dok odgovora nije bilo, da Europska komisija zbog toga duboko žali te je najavila mjere protiv Hrvatske. Trzavice na relaciji Zagreba i Europske komisije pojačane su nakon njezine izjave da Hrvatska iza svojih granica skriva ubojice hrvatskih disidenata.

Hrvatska je krajem lipnja donijela zakon, kolokvijalno nazvan Lex Perković kojim primjenu europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine počinjene poslije kolovoza 2002. Reding je u pismu hrvatskom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću koncem srpnja napisala kako ono što je Hrvatska učinila 28. srpnja, usvajanjem amandmana na zakon o europskom uhidbenom nalogu, nije u skladu s europskim zakonodavstvom te da to treba ispraviti.