'Iznos oročenih sredstava na 20-ak inozemnih računa prelazi milijardu kuna'

Dok Agencija za zaštitu osobnih podataka u ime zaštite privatnosti skriva porezne kartice političara, dotle se druga tijela državnog aparata u borbi protiv korupcije fokusiraju upravo na porezne utaje.

RTL je nedavno otkrio kako je na jednom bankovnom računu u Italiji od hrvatskih poreznika skriveno najmanje 700 milijuna kuna , a Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan nam je kazao kako će se takvim stvarima baviti nedavno osnovani Specijalni sektor za otkrivanje poreznih prevara i da će se "vrlo brzo tog sektora bojati kao Eliota Nessa u SAD-u."

A tko je taj hrvatski Eliot Ness? Na čelu novoosnovanog Sektora za borbu protiv poreznih utaja je Ana Dorić Škeva, koja je bila gošća RTL Direkta.

Ova usporedba sa SAD-om nije bez vraga, vaš sektor je osnovan po uzoru na američki IRS, dakle poreznu službu koja ondje ima ovlasti veće od FBI-a. IRS je bio i mentor osnivanja vašeg odjela.

Na početku kad se rodila ideja o osnivanju samostalnog sektora kao jedne od nužnih potreba i preporuka Europske komisije bili su pozvani konzultanti iz Amerike, ujedno smo i mi posjetili kao izaslanstvo i njihove prostore IRS-a i iskoristili smo njihov no house za samo donošenje uredbe i zakonsko rješenje kojim je Sektor ustrojen. U tom dijelu smo ih koristili kao mentore i očekujemo prilikom završetka prve godine svog rada da će nas posjetiti i da ćemo napraviti reviziju obrađenih predmeta.

Vaše ovlasti još nisu na toj američkoj razini?

Ne, naše ovlasti još uvijek su u okviru Poreznog zakona, prvenstveno Općeg poreznog zakona i Uredba o ustrojstvo od Ministarstva financija.

Što vi možete, a druge Agencije ne mogu? U što vi imate uvid, a druge službe nemaju?

Najveća prednost našeg Sektora je u tome što imamo pristup gotovo svim bazama podataka u RH, imamo otvorene linije direktne suradnje sa tijelima kaznenog progona, tu mislim na USKOK i DORH, i sa Uredom za spriječavanje pranja novca.

Iz tih podataka se iščitalo nešto što je komunicirao ministar financija, koji je vaš nadređeni, dakle da su milijarde kuna negdje na inozemnim računima, da te novce posjeduju neki umirovljenici, ljudi koji nemaju adekvatna primanja. Što se sve vidi u toj vašoj bazi podataka što se tiče tih mogućih utajenih novaca? Riječ je o kamatama na štednju rezidenata Republike Hrvatske po kojima naš Ured sada kao podrška središnjem uredu Porezne uprave na njihov zahtjev provodi dubinsku analizu. Prvi rezultati tih dubinskih analiza već su izašli u javnost, međutim ja dok su postupci u tijeku ne mogu izlagati nikakve detalje. Mogu reći da je riječ o uistinu milijunskim iznosima ostvarenih kamata, koje kao takve od 1.1.2015. sukladno novom zakoinu o oporezivanju dohotka na štednju moraju biti prikazani u poreznim evidencijama. Koliko je takvih štediša trenutno u obradi?

Recimo da gro te štednje se odnosi na prvih 20 poreznih obveznika koji još uvijek nisu evidentirani u evidencijama Porezne uprave.

I njihov iznos na računima je ukupno?

Sam iznos oročenih sredstava prelazi milijardu kuna. Jedan od njih je štediša sa 700 milijuna kuna. Nešto prije emisije ste mi rekli da smo malo podcijenili taj iznos, da se radi o drugom iznosu. Taj je jedan od najvećih, možete li nam reći o kojem iznosu je riječ? U ovom trenutku vam ne mogu reći detalje iznosa iz razloga što sve države članice zajedno s Republikom Hrvatskom imaju sklopljene ugovore i sukladno tome dok traje postupak ne smijemo ništa iznositi.

Kakav sada postupak slijedi? Da li su vaši inspektori pokucali na vrata tim ljudima, pitali odakle im novac? Cilj provedbe dubinske analize ide u dva smjera. Jedan dio je da se dokaže porijeklo sredstava kojim su ti dohoci ostvareni i u tom dijelu se provodi članak 63. po Zakonu o porezu na dohodak. U drugom dijelu - ukoliko je uistinu riječ o rezidentima RH, znači da se druge države izjasne da nije riječ o njihovim rezidentima, onda govorimo i o povećanju prihoda u državnom proračunu u smislu provedbe oporezivanja. Jesu li na toj listi koje propitujete recimo hrvatski nogometaši?

Pa naravno da jesu. Svi koji su ostvarili dohotke negdje u inozemstvu.

Koliko mislite da možete naplatiti poreza iz takvih računa? Kad netko ne može opravdati toliki novac, što se onda radi? Onda se vrši oporezivanje tog nesrazmjera po stopi od 40 posto i to se automatski po uručenju rješenja i po proteku roka mora uplatiti u državni proračun. Inicijalne projekcije sa podacima s kojima sada raspolažemo su na bazi 30-50 milijuna kuna.