Hrvatska stvarnost: Gotovo 80.000 radnika je na minimalcu

Svaki sedamnaesti radnik u Hrvatskoj radi za minimalnu plaću ili plaću koja je niža od 3.017,16 kuna bruto. Uz prosječni prirez od 12 posto radnik na minimalcu na ruke primi nepunih 2.385 kuna, a prema podacima Porezne uprave za prvih sedam mjeseci ove godine, minimalan prihod ili prihod niži od propisanog minimalca ima prosječno 78.822 radnika, prenosi Novi list.

Prema podacima iz jedinstvenog obrasca poreza, prireza i doprinosa (JOPPD), u prva tri mjeseca ove godine zabilježen je najveći broj radnika kojima su poslodavci iskazali isplatu minimalne plaće ili plaće niže od minimalca. U siječnju je takvih radnika bilo 80,4 tisuće, da bi u veljači porastao za šest tisuća, a u ožujku bio na razini 81,4 tisuće radnika. Od travnja, broj primatelja minimalne plaće, ili plaće niže od minimalne pada na 76,5 tisuća pa u svibnju i lipnju raste do razine 79,2 tisuće da bi u srpnju pao na 70,9 tisuća. Prema Zakonu o minimalnoj plaći, ona se u iznimnim slučajevima može ugovoriti u iznosu pet posto nižem od propisane minimalne plaće. Ako je suditi prema podacima Porezne uprave, taj sniženi minimalac prima oko 32 tisuće radnika od njih 78,8 tisuća koliko ih prosječno ima primanja do razine minimalne plaće.

Radnik na minimalnoj plaći dnevno na raspolaganju ima 79,5 kuna za sve troškove, od stanovanja, hrane, prijevoza, obrazovanja, zdravstva, kulture, naglašava Novi list . Sindikati već nekoliko godina ne izrađuju sindikalnu košaricu, odnosno košaricu minimalnih troškova života prosječne obitelji pa je teško reći koliko se tih minimalnih troškova prosječnom plaćom može pokriti. No, zadnji sindikalni podaci pokazivali su kako na prehranu i stanovanje odlazi gotovo 60 posto sindikalne košarice, pri čemu prehrana zauzima čak 40-tak posto kolača. Za troškove stanovanja po toj računici radnik na minimalnoj plaći mjesečno bi trebao izdvojiti 477 kuna, a režijski troškovi stana od 50-ak kvadrata u Zagrebu, i to izvan sezone grijanja prelaze dvostruki trošak tog iznosa. I u tom stvarnom svijetu, ako radnik ima vlastiti stan, i ne plaća podstanarstvo ili ratu kredita, u džepu mu nakon plaćanja režija, u optimističnoj varijatni, ostaje oko tisuću kuna za hranu, obrazovanje, prijevoz, kulturu, odjeću.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava započelo je sa sindikatima i poslodavcima razgovore o visini minimalne plaće za iduću godinu. Prema formuli za izračun minimalne plaće, ona u idućoj godini ne bi trebala rasti. No, sindikati traže njen rast, ponavljajući kako je težnja da minimalna plaća dosegne razinu 50 posto prosječne plaće u zemlji. Stoga je Savez samostalnih sindikata Hrvatske prema resornom ministarstvu uputio zahtjev da minimalna plaća u bruto iznosu poraste za nešto više od 100 kuna. S druge strane, Nezavisni hrvatski sindikati još su lani upozoravali kako je iznos minimalne plaće za ovu godinu krivo izračunat te da bi ona, prema zakonskim parametrima, trebala biti 20-ak kuna viša. Poslodavačka strana se, pak, protivi bilo kakvoj korekciji minimalne plaće na više.