Hrvatska ispunjava obveze i zahtjeve iz pristupnih pregovora u svim poglavljima i bit će spremna za članstvo 1. srpnja 2013. godine, zaključak je završenog izvješća o pretpristupnom monitoringu koji je Europska komisija objavila u utorak, a povjerenik za proširenje Štefan Füle predstavio u Zagrebu.

Savjet iz EU: Kako biste ostali zdravi - ne smijete zaspati!

"Hrvatska je dovršila deset prioritetnih zadaća identificiranih u Sveobuhvatnom izvješću Komisije iz listopada 2012. godine. Komisija je stoga uvjerena da će Hrvatska biti spremna za članstvo 1. srpnja 2013. godine", ključna je rečenica u zaključcima izvješća, koja osigurava da se na vrijeme dovrši proces ratifikacije pristupnog ugovora u preostalim zemljama članicama.

Komisija je uvjerena da će Hrvatska biti spremna za članstvo 1. srpnja 2013. godine, ključna je rečenica u zaključcima izvješća.

"Hrvatska općenito ispunjava obveze i zahtjeve koji proizlaze iz pristupnih pregovora u svim poglavljima. Hrvatska je pokazala sposobnost ispunjavanja svih ostalih obveza pravodobno prije pristupanja. Ondje gdje je potrebno, jasni radni planovi su napravljeni ili su pri samom kraju za dovršetak preostalog posla, uključujući borbu protiv korupcije tijekom sljedećih mjeseci", kaže se u zakljčcima izvješća.

Strukturni fondovi pružit će veliku priliku hrvatskom gospodarstvu da se izvuče iz recesije pa će tako u prvih šest mjeseci Lijepoj Našoj na raspolaganju biti 655 milijuna eura.

To je treće i završno izvješće o monitoringu, koje je Komisija objavila od završetka pristupnih pregovora. Dva se izvješća odnose na tri najteža poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost, a treće Sveobuhvatno izvješće o monitoringu, objavljeno u listopadu prošle godine, odnosilo se na sva poglavlja.

U prethodnom, Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu, Komisija je identificirala 10 zadaća koje Hrvatska treba ispuniti do predviđenog ulaska u članstvo 1. srpnja 2013. godine, a završno izvješće odnosi se na ispunjavanje tih zadaća.

Tih deset zadaća su: potpisivanje privatizacijskog ugovora za Brodosplit i poduzimanje potrebnih mjera kako bi se pronašlo održivo rješenje za brodogradilište 3. Maj i Brodotrogir u cilju dovršenja restrukturiranje brodogradnje; provedba kratkoročnih mjera razrađenih u rujnu 2012. za jačanje učinkovitosti pravosuđa i smanjivanje broja zaostalih sudskih predmeta; prihvaćanje zakona kako bi se osigurala provedba sudskih odluka i smanjenje broja neprovedenih odluka; uspostava povjerenstva za sukob interesa kako bi se moglo započeti s radom; prihvaćanje novog zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se pojačao pravni i administrativni okvir u području pristupa informacijama; prihvaćanje zakonskih akata kako bi se osigurala provedba zakona o policiji; dovršenje izgradnje graničnih prijelaza na neumskom koridoru; zapošljavanje graničnih policajaca u skladu s ciljanim brojem za 2012.; dovršavanje i usvajanje strategije o migracijama s jasno definiranim mjerama za integraciju najranjivijih skupina migranata; jačanje kapaciteta za prevođenje i reviziju pravne stečevine kako bi se ta zadaća ispunila do dana ulaska u EU.

Prema ocjeni Komisije, devet od tih 10 zadaća je obavljeno, a deseta - izgradnja graničnih prijelaza na neumskom koridoru Klek i Zaton Doli, bit će dovršena uskoro.

Komisija navodi da je pristupanje Hrvatske rezultat 10-godišnjeg strogog procesa te da je članstvo u EU-u poticaj za nastavak reformi.

"Gradeći na dosad postigntim rezultatima, od Hrvatske se očekuje da nastavi s tim u području vladavine prava, posebice u borbi protiv korupcije. Članstvo u Europskoj uniji pruža znatne mogućnosti za Hrvatsku i za EU. Te mogućnosti treba iskoristiti tako da hrvatsko sudjelovanje u EU-u bude uspjeh - na korist Hrvatske, regije zapadnog Balkana i EU-a kao cjeline", zaključuje Komisija.

U izvješću se, između ostaloga, pozdravlja to što Vlada "nastavlja osiguravati provedbu ustavnih odredbi o uporabi ćiriličnog pisma u Vukovaru, gdje Hrvati srpske etničke pripadnosti predstavljaju 38,5 posto stanovništva".

Također se pozdravlja i potpisivanje Memoranduma o suglasnosti za rješavanje pitanja Ljubljanske banke.

U izvješću od 15 stranica Komisija daje detaljan opis što je Hrvatska napravila u ispunjavanju 10 zadaća.

"Bilo bi slavodobitno reći da je posao završen. Rad u EU je 'work in progress'. Prošli smo provjeru kakvu nije prošla ni jedna druga država članica i iako nas je to nekad smetalo, bilo je potrebno. Za dvije i pol godine nadam se da ćemo ispuniti i pripremiti Hrvatsku za Schengen. Bio sam preko vikenda u Laponiji i ono što je dominiralo su bile riječi "red i pravila". One države koje se tako ponašaju su s one bolje strane, ja se nadam da ćemo i mi biti s te strane", izjavio je premijer Zoran Milanović.

"Radujem se hrvatskom sudjelovanju u radu EU u drugoj polovici ove godine i mislim da je ona dobar primjer drugim članicama kandidatkinjama. Veselim se i tome što ćemo nastaviti raditi i u mom svojstvu provjerenika za proširenje, na približavanju čitave regije EU. Znate da tu ima puno izazova i da je puno posla pred nama. Sad će nas biti 28 članica i svi govore o tom zamoru od proširenja, međutim on se nigdje nije manifestirao", odgovorio mu je Füle . "Važno je da zajedništvo EU ne postane žrtvom pojedinih političara koji će svoje vlastite programe i planove staviti ispred onih EU. Imamo i posljednji ratifikacijski instrument koji treba poslati u Rim. To će se dogoditi u posljednji trenutak - 30. lipnja i zatim slijedi pristupanje. Doista smo zajedno sjajno odradili stvari. Čestitam vam na odlično odrađenom poslu, vjerodostojnosti i stalnim naporima i nastojanjima kako bi 1. srpnja Hrvatska postala punopravnom članicom EU, što ne znači samo proširenje EU nego i jačanje EU". "Zahvaljujem svima ovdje koji su doprinijeli. Nakon potpisivanja pristupnog ugovora posao nije bio gotov, imali smo još posla - monitoring koji nećemo imati nakon ulaska u EU. Posebno zahvaljujem Vesni Pusić koja, ne samo da je sektorski bila zadužena za to, nego je tom cilju posvetila veliki dio svoje karijere", dodao je EU povjerenik.

"Hvala povjereniče, neke od ovih riječi - mislila sam da nikad neću doživjeti da ih čujem. Znali smo da imamo veliku zadaću i visoke kriterije: hvala vam na tome, to nije  bio problem. Problem je bio doći do spoznaje da nema pravednog i nepravednog puta u EU, nego samo onog na kojem si sposoban suočiti se i riješiti probleme. Mislim da smo politički sazreli na tom putom. Za ovaj dio EU taj proces ima dodatnu i važnu funkciju: izgradnja vlastitih država, izgradnja institucija. Svoje proširenje vidimo kao proširenje sa zadatkom - a to je stabiliziranje jugoistoka Europe, naše regije koja ostaje naša regija. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da prođu kroz razdoblje reformi i kvalificiraju se za članstvo. Sljedeći cilj je Shengen - mislim da će to biti zadaća koju ćemo s velikim entuzijazmom prihvatiti. Posebno smo ponosni na to kako smo riješili situaciju sa Slovenijom, naši odnosi su bolji nego ikada do sada, predsjednik Vlade i ja ćemo prisustvovati 2. travnja ratifikaciji pristupnog ugovora. Možda mi je najdraže što sam čula to da mi ljudi koji nemaju veze s politikom govore da se nešto miče u pravosuđu", kazala je ministrica Pusić. "Dragi Štefan, zahvaljujem se na pomoći, Vama i vašem timu. Ponašali ste se prema nama kao prema partnerima i bitno je naglasiti koliko ste vi osobno i vaš tim zaslužni za ulazak Hrvatske u EU. Nisi nas se baš riješio zauvijek, jer ćemo raditi u budućnost na različitim temama", kroz smijeh je izjavila Pusić.

Füle se sastao s predsjednikom RH Ivom Josipovićem

Europski povjerenik za proširenje Štefan Füle se prije sastanka s premijerom Milanovićem i ministricom Pusić sastao s predsjednikom RH Ivom Josipovićem.

"Bilo mi je drago čuti da je zaključak izvješća da je Hrvatska ispunila sve pretpostavke za ulazak u EU", izjavio je Josipović te se pritom zahvalio svima koji su doprinijeli hrvatskom putu u EU. "Ovo ne bi bilo moguće da građani i građanke nisu bili predani reformama", dodao je. "Došao sam predati zadnji monitoring report, neću vam još iznijeti sve detalje, no mogu reći da report odražava sve napore hrvatske države i Vlade da dosegnu kriterije EU", kazao je Füle . Josipović i Fule su, između ostalog, razgovarali o očekivanjima hrvatske uloge u proširenju i u EU institucijama. "Promicanje vanjske granice EU treba shvatiti kao priliku, ne kao izazov", kazao je Füle .