Hoće li Hrvatska dobiti novu generacija 'gastarbajtera'?

Iako stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji nikada nije bila viša (9.8 posto), ova međunarodna nadnacionalna zajednica i dalje pruža mnogo više mogućnosti za zaposlenje nego Hrvatska. Dok je Hrvatska druga zemlja u Europi nakon Španjolske po broju mladih osoba bez posla (38 posto) i u prošlom mjesecu je dosegla nevjerojatnu brojku od 315.438 nezaposlenih, EU trenutno nudi čak milijun i 300 tisuća slobodnih radnih mjesta. Stoga, nameće se logično pitanje - jesu li Hrvati spremni napustiti rodnu grudi i tražiti nove poslovne prilike i mogućnosti po Europi. To će biti moguće onog trenutka kada Hrvatska postane članica Europske unije.

Eurofili će sada optimistično zaključiti kako nam EU širom otvara vrata svijeta 'meda i mlijeka', koji će obrazovanim i ambicioznim građanima Hrvatske omogućiti da se usavršavaju i pronađu adekvatne poslove.

Euroskeptici bi, pak, mogli izvući statistički podatak da zapravo samo 1 do 2 posto građana novih članica doista iskoristiti takvu priliku. No, kako pronaći posao u EU i koje se profesije traže? Odgovor za to pruža - internet. Jedna od prvih adresa koje biste trebali posjetiti ako se nadate boljem životu u Londonu ili Parizu, ili pak skeptično želite provjeriti što 'zločesti' Europljani nude jest portal Europske komisije za mobilnost i zapošljavanje EURES (https://ec.europa.eu/eures/home.jsp?lang=en).

Na njemu se objavljuju slobodna radna mjesta iz 31 zemlje s dnevno ažuriranim brojem slobodnih radnih mjesta, koji je u ovom trenutku oko milijun i tristo tisuća. Radna mjesta možete pretraživati po kategoriji, ključnoj riječi, broju, datumu, zemlji ili regiji u kojoj želite raditi. Svrha je EURES-a pružanje informacija, savjetovanja i usluga posredovanja kako za poslodavce tako i tražiteljima zaposlenja, ali i svim građanima koji smatraju da im može doprinijeti princip slobodnog kretanja ljudi. Međutim, kao i u Hrvatskoj, tako i u Uniji postoje 'regulirane' profesije, u kojima se osoba ne može zaposliti samo s diplomom, nego postoje još neki dodatni uvjeti. Primjerice, to su osobe koje su završile studij prava ne mogu odmah početi obavljati odvjetnički ili sudski posao, nego moraju prije toga položiti pravosudni ispit. Europska Unija predstavlja nekoliko različitih načina za priznavanje profesija. U ovom tekstu predstavljamo tri: automatsko priznavanje, priznavanje na temelju radnoga iskustva i opći sustav priznavanja.

Automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija postoji u sedam profesija u Europskoj uniji: arhitekti, doktori medicine, doktori dentalne medicine (bivši stomatolozi), primalje, medicinske sestre, magistri farmacije i veterinari. To znači da se građani s takvim diplomama mogu zaposliti u svim državama Europske unije bez posebnoga postupka priznavanja kvalifikacije osim eventualne potvrde o znanju jezika. Isto vrijedi za Hrvatsku.

Priznavanje na temelju radnoga ili stručnog iskustva ovisi o svakoj zemlji članici. U tim slučajevima osoba može dobiti odobrenje za rad u profesiji bez dodatnih uvjeta, kao i u slučaju gornjih sedam profesija. No, potrebno je radno iskustvo i često obrazovanje. Najčešće je riječ o zanimanjima u trgovini, industriji i različitim obrtima.

Posljednji, treći, sustav priznavanja je opće priznavanje. U ovome slučaju radi se o potpunome postupku priznavanja u kojem morate dokazati da imate odgovarajuće obrazovanje i dodatna znanja i vještine, često radno iskustvo, a ponekad i dodatne uvjete pojedinih država – poput znanja jezika u nekim profesijama.