Stanovnicima hrvatske obale more je svakim danom sve bliže. Milimetar po milimetar, za 80-ak godina razina bi mogla porasti pola metra. I dok će se u svijetu zbog toga seliti milijuni, u Hrvatskoj se taj scenarij neće dogoditi. "Hrvatska obala je relativno dobra što se tiče reakcije na klimatske promjene jer je strma visoka obala, tako da veći djelovi te obale nisu toliko ugroženi, no područja kao dolina Neretve, zaleđe Zadra su više ugroženi", pojasnio je Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka PMF-a.

Do 2060. temperatura bi mogla porasti četiri stupnja, a Arktik potpuno nestati. U Hrvatskoj će ljeta biti toplija, kao i zime. Donijet će više suša i manje poljoprivrednih prinosa, a cijena energije će rasti.

"I jedan i drugi trend vode do povećanja cijene hrane na svjetskom tržištu, a Hrvatska uvozi oko 50 posto svojih potreba za hranom", rekao je Igor Matutinović iz GfK.

Do 2050. mogli bismo ostati bez čak 20 tisuća biljnih vrsta, ako se trend klimatskih promjena nastavi, nestat će i trećina životinjskih vrsta.

"Puno ekosistemskih usluga priroda sada radi besplatno, čisti nam vodu, čisti nam zrak, sa padom biodiverziteta ekosistemi gube stabilnost", rekla je Lučka Kajfež Bogataj s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani.

13 od 14 najtoplijih godina dogodilo se u ovom stoljeću, a svjetske vlade će o svemu razgovarati tek na konferenciji u Parizu krajem iduće godine.

"Naivan je i lakomislen onaj koji misli da promjene u kojima će veliki dijelovi čovječanstva ostat uskraćeni za neke resurse mogu proći bez globalnih velikih političkih potresa, uključujući i velike ratove", izjavio je predsjednik Ivo Josipović.

Stoga stručnjaci predlažu da se o klimatskim promjenama uči već u vrtićima i školama. Jer upravo će djeca najviše osjetiti njihove posljedice.