Eurozona tone u sve veću krizu!

Masovni prosvjedi postaju europska svakodnevica. Na red je došlo i samo srce Unije - deseci tisuća Belgijaca na ulicama Bruxellesa digli su u petak glas protiv oštrih mjera štednje. "Ovdje smo kako bismo zaštitili nezaposlene, one na socijalnoj pomoći i umirovljenike, ali i našu djecu kako bi i ona u budućnosti imala svoja prava", rekao je jedan od prosvjednika. Kraj krize Eurozone je daleko, možda i godinama, sada već otvoreno upozoravaju politički lideri. Ususret godišnjem summitu Unije idućeg tjedna, njemačka kancelarka u Bundestagu je navela samo jedan izlaz. "Europi treba fiskalna unija. Put pred nama je dugačak i bit će sve prije nego lak, ali sigurna sam da idemo u pravom smjeru", uvjeravala je Angela Merkel . Pozitivan stav prevladava i kod Berlinčana. "Ako itko može izvući Europu iz krize, onda to mogu Njemačka i Francuska, ali moraju to učiniti zajedno", rekli su Berlinčani. Kao Merkel razmišlja i predsjednik druge gospodarske snage Eurozone - Francuska. U obraćanju naciji pozvao je na ponovno pronalaženje Europe kroz promjene temeljnog ugovora. "Europa mora biti ponovno ustanovljena i to pod hitno. Svijet nas neće čekati, ako se Europa ne promijeni dovoljno brzo, njezina će se povijest pisati bez nje", bio je oštar francuski predsjednik Nicolas Sarkozy . Zato u Elizejsku palaču na konzultacije stiže i britanski premijer. "Potrebe za promjenama ugovora nema, ali siguran sam da ću se, ako do njih i dođe, pobrinuti da obranim britanske interese. Vidjet ćemo što će biti idućeg tjedna", oprezno je izjavio David Cameron . Odricanja se prije svih očekuju od najugroženijih zemalja, čije vođe isto traže od građana. "Tražim konsenzus i kolektivnu odgovornost. Ako Italija ne pojača napore ili učini manje nego što se od nje očekuje, bit će posljedica po sve", rekao je talijanski premijer Mario Monti . Zima nezadovoljstva zahvatila je stari kontinent, i mogla bi dugo trajati.