
Antiteroristička akcija u Donjecku, pretukli predsjedničkog kandidata

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u utorak je pozvao Rusiju da "smanji svoj pritisak" u ukrajinskoj krizi na način da povuče svoje trupe koje su u velikom broju razmještene blizu granice.
"Iznimno sam zabrinut zadnjim razvojem situacije u Ukrajini, nastavkom nasilja kojemu pribjegavaju manje grupe separatista te vojnim pritiskom Rusije na ukrajinske granice", rekao je Rasmussen po dolasku na sastanak ministara obrane EU-a.
"Pozivam Ruse da smanje pritisak u ovoj krizi, da povuku svoje trupe s granica kako bi se okončala destabilizacija Ukrajine te pokažu kako ta zemlja ne podupire nasilje proruskih separatista. Rusija mora prestati biti kamen spoticanja i mora početi sudjelovati u postizanju rješenja", kazao je.
Rasmussen bi europskim ministrima trebao predstaviti mjere što ih je poduzeo Atlantski savez, a cilj je jamčiti sigurnosti zemljama istočne Europe, osobito baltičkim državama, te Poljskoj i Rumunjskoj.
Da bi se stanovništvu dao osjećaj sigurnosti ondje su privremeno poslani zrakoplovi-radari tipa Awacs.
I SAD je na područje baltičkih zemalja poslao šest lovaca-bombardera tipa F-15, dvanaest tipa F-16 te tri transportna zrakoplova u Poljsku.
Ostale europske zemlje, među kojima Francuska i Velika Britanija izrazile su spremnost poslati onamo svoje zrakoplove ukoliko to od njih u idućih nekoliko tjedana zatraži NATO.
Počela vojna akcija
Oleksandr Turčinov, vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika, izjavio je kako je jutros počela 'antiteroristička' vojna akcija protiv proruskih separatista u istočnoj Ukrajini (Donjeck).
"Tijekom noći započela je antiteroristička operacija na sjeveru Donjecka. No, bit će odgovorna i uravnotežena. Svrha ove akcije, ponovno naglašavam, je zaštititi građane Ukrajine", rekao je Turčinov pred ukrajinskim parlamentom.
Proruski prosvjedi su se u proteklih nekolik odana proširili na najmanje dva druga grada, a jučer su separatisti zauzeli policijsku postaju u Horlivki te zgradu gradske skupštine u Kramatorsku.
"Oni žele zapaliti vatru ne samo u Donjecku, nego i na čitavom jugu i istoku Ukrajine, od Harkova do Odese", dodao je Turčinov.
U međuvremenu su pripadnici nacionalističke grupe Desni sektor upali u sjedište Komunističke partije u sjevernoistonom gradu Sumi te pretukli tajniak regionalnog komiteta, Valerija Sirjačenka.
Ranije su provalili u sjedište Komunističke partije u zapadnom gradu Rovno.
Drugog kandidata, koji je sudjelovao u emisiji ITCV, Mihaila Dobkina, ispred televizije su napadači posuli zelenom bojom i brašnom.
Napala ga je naoružana agresivna rulja koja je blokirala zgradu televizije, a kasnije je objavljen video u kojem Carev pokazuje svoje ozljede.
Rekao je kako bez obzira na fizičke prijetnje neće povući svoju kandidaturu.
Kijev spreman na dijalog sa separatistima?
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u
utorak je kazao kako pozdravlja znakove da je vlada u Kijevu
spremna na dijalog sa separatistima u istočnoj Ukrajini,
nazivajući takve signale "korakom u pravom smjeru", javila je
agencija
Govoreći tijekom posjeta Pekingu, Lavrov je kazao da je ponuda Kijeva da "pregovorima riješi probleme vezane uz legalne zahtjeve stanovnika jugoistočnih dijelova Ukrajine, sigurno korak u pravom smjeru".
Agencija
"Uvjereni smo da je upotreba sile u cilju rješavanja problema na jugoistoku Ukrajine neprihvatljiva, kao i da ustavne reforme moraju predstavljati temelj za rješavanje krize", rekao je ruski šef diplomacije nakon sastanka s kineskim kolegom Wang Yijem u Pekingu.
Putin u telefonskom razgovoru s Obamom
Ruski predsjednik Vladimir Putin opovrgnuo je u telefonskom razgovoru s američkim predsjednikom Barackom Obamom da se Kremlj upliće u Ukrajinu te je zatražio od SAD-a da iskoriste svoj utjecaj i spriječe krvoproliće u toj zemlji, priopćeno je iz Kremlja.
"Ruska je strana naglasila da su prosvjedi u Donjecku, Kubansku, Harkivu, Slaviansku i drugim gradovima na jugoistoku Ukrajine rezultat nedostatka volje i sposobnosti vodstva u Kijevu da uzme u obzir interese Rusa i drugoga stanovništva koje se služi ruskim jezikom", priopćio je Kremlj.
"Predsjednik Putin pozvao je Baracka Obamu da učini sve kako bi iskoristio priliku koja se pruža SAD-u da spriječi uporabu sile i krvoproliće", dodaje se.
Putin je rekao Obami kako se izvješća da se Rusija upliće u Ukrajinu temelje na pogrešnim informacijama. Rekao je da bi se vlasti u Kijevu trebale usredotočiti na to da uključe sve pokrajine i političke snage u Ukrajini u sastavljanje novoga ustava.
Obje su se strane složile da će nastaviti tražiti diplomatska sredstva kojima mogu utjecati na situaciju uoči međunarodnih pregovora o Ukrajini, zakazanih za 17. travnja u Ženevi, stoji u priopćenju.
"Predsjednik je jasno rekao da je diplomatski put otvoren i da mi takvom putu dajemo prednost, ali da ono što čini Rusija nije u skladu s time niti vodi u tom smjeru", rekao je visoki dužnosnik američke administracije o telefonskom razgovoru dvojice čelnika.
Obama je rekao Putinu da je Kijev iznio "stvarne ponude" koje se odnose na prenošenje vlasti na lokalne vlade u zemlji, rekao je dužnosnik.
"To je nešto o čemu trebaju odlučivati Ukrajinci", rekao je. "Mi smo uvijek podupirali sveobuhvatan proces, a to ćemo i nastaviti činiti."
Dužnosnik je rekao da je telefonski razgovor, koji je opisan kao "iskren i izravan", obavljen na zahtjev Rusije.
SAD ne razmišlja o vojnoj pomoći Ukrajini
Bijela kuća u ponedjeljak je najavila da će predsjednik Barack Obama uskoro razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, možda već istog dana navečer, te objavila da Sjedinjene Države ne razmišljaju o slanju vojne pomoći Ukrajini, prenosi agencija Reuters.
"Razmišljamo o različitim mogućnostima kako bismo iskazali čvrstu potporu Ukrajini, diplomatsku i gospodarsku", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney novinarima.
"Ne razmišljamo aktivno o vojnoj pomoći, ali preispitujemo oblike pomoći koju bismo mogli pružiti", rekao je glasnogovornik.
Direktor CIA-e John Brennan boravio je ovog vikenda u Kijevu u okviru radnog posjeta Europi, u trenutku kada je istok Ukrajine pritisnut teškom krizom, potvrdio je glasnogovornik Bijele kuće, a prenijele su svjetske agencije.
"Možemo potvrditi da je direktor (CIA-e) ovog vikenda bio u Kijevu", rekao je Carney na tiskovnoj konferenciji. "Nije uobičajeno da komentiramo putovanja direktora CIA-e, ali s obzirom na izuzetne okolnosti u ovom slučaju i pogrešne tvrdnje Rusa usmjerene na ovu agenciju možemo potvrditi da je njen direktor bio u Kijevu u sklopu putovanja po Europi", dodao je.
Francuzi spremni na sankcije oko Ukrajine
Francuska je spremna tražiti "čvrste i stupnjevite" sankcije u krizi oko Ukrajine zajedno s europskim partnerima, kazao je u ponedjeljak francuski predsjednik Francois Hollande američkom predsjedniku Baracku Obami, priopćilo je francusko predsjedništvo.
Francois Hollande i Barack Obama razgovarali su u ponedjeljak o situaciji u Ukrajini i "dijele istu zabrinutost suočeni s nasilnim događajima" posljednjih dana u toj zemlji, navodi se u priopćenju francuskog predsjedništva.
"On (francuski predsjednik) je izrazio francusku odlučnost za uvođenje čvrste i stupnjevite politike sankcija s (francuskim) europskim partnerima", dodaje se u priopćenju iz Hollandeova ureda.
Šef francuske države je, kako se dodaje, izrazio zajedno s američkim predsjednikom nadu da će skoro okupljanje kontaktne skupine moći pokrenuti dijalog između Rusije i Ukrajine. Tijekom razgovora Hollande je "pozvao na suzdržanost" i "istaknuo kako bi trebalo izbjeći provokacije".
Šef francuske diplomacije Laurent Fabius kazao je u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja EU u Luxembourgu kako bi se šefovi država i vlada Europske unije mogli sastati idućeg tjedna u vezi s uvođenjem sankcija Rusiji ako se situacija u Ukrajini pogorša nakon sastanka predviđenog za četvrtak u Ženevi. Fabius je dodao da je cilj EU-a pokazati čvrstinu i istodobno ostaviti otvorenom mogućnost dijaloga".
Više ministara izravno je optužilo Rusiju da je odgovorna za događaje u istočnoj Ukrajini, gdje su naoružani ljudi u maskirnim odoroma zauzeli javne zgrade u više gradova u tom dijelu zemlje.





















